Rosa Louise McCauley Parks (4. veljače 1913. – 24. listopada 2005.), afro-američka aktivistica za ljudska prava i krojačica koju je američki Kongres proglasio „majkom modernog Pokreta za ljudska prava.“Rosa Parks je postala poznatom kada je 1. prosinca 1955.
godine, na zahtjev vozača autobusa, odbila ustupiti svoje mjesto
bijelom putniku. Njezino uhićenje i nakon toga suđenje zbog građanskog
neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnoga prometa u Montgomeryju.
Uloga Rose Parks u američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u
američkoj kulturi, a njezini postupci dali su medijsku i drugu
pozornost pokretima za ljudska prava diljem svijeta.Rosa Parks je u veljači 1987.
godine zajedno s Elaine Eason Steele osnovala Institut Rose i Raymonda
za samozapošljavanje u znak sjećanja na Rosinog muža, koji je umro od
raka 1977. godine.Godine 1992.
izlazi autobiografija „Moja priča,“ namijenjena mlađim čitateljima koja
opisuje njen život i sve što je dovelo do njene odluke da svoje mjesto u
autobusu ne ustupi bijelom putniku. Godine 1995. Rosa objavljuje svoje memoare „Tiha moć,“ fokusiranoj na ulozi vjere u njenom životu.Rosa Parks je živjela u Detroitu sve do smrti. Umrla je u svom stanu 24. listopada 2005. u dobi od 92 godine.
Iako predviđen da traje najviše tri sata, zbog zakašnjenja od jednog
sata, te velikog broja govornika i dužine govora, pogreb se produžio na
sedam sati, do duboko u noć, te ga mnoge televizijske postaje izvan Detroita nisu prenosile u cijelosti. Jedna od govornica na komemoraciji bila je i Condoleezza Rice, američka državna tajnica.
Sviđa mi se što je bila aktivistica za ljudska prava. :)
OdgovoriIzbrišiSvođa mi se što se borila za ljudska prava.
OdgovoriIzbrišiSviđa mi se to što je bila prozvana majkom modernog Pokreta za ljudska prava.
OdgovoriIzbrišiJadni oni koji su morali sedam sati biti na pogrebu.
OdgovoriIzbriši